Zagađenje zraka u BiH više nije samo ekološki problem, urušava zdravlje i ekonomiju

Pitanje kvaliteta vazduha u bh. gradovima odavno je prevazišlo okvire ekologije. Danas je to ključni faktor javnog zdravlja, ali i jedan od najvažnijih uslova na putu ka Evropskoj uniji. Simpozijum u Sarajevu pokušava uvezati sve nadležne institucije i stručnjake kako bi se problem rješavao efikasnije.

"Imamo jako puno vrijednih i sposobnih ljudi, ali svako radi svoje, svako mjeri svoje, nema interakcije, nema kohezije, nema zajedničke koordinacije i mi pokušavamo na ovom simpozijumu, ovim simpozijumima da uvežemo sve te razne aktivnosti", rekao je prof. emeritus Kemal Hanjalić.

Potrebne ključne promjene

Sistemsko rješavanje problema zahtijeva značajna finansijska sredstva i međunarodnu podršku. Kroz najobimniji poslijeratni projekat, vrijedan četiri miliona maraka, planirano je jačanje tehničkih kapaciteta, uključujući modernizaciju monitoringa i nabavku meteorološkog radara. Ipak, tehnologija je samo jedan dio rješenja, dok drugi leži u promjeni načina na koji se grijemo i krećemo.

"Grijanje domaćinstava i saobraćaj, te dvije komponente ciljaju zamjenu za čistija ložišta, čistije energente i naravno jačanje energijske efikasnosti u domovima da bi i trošili što manje za grijanje. Dio koji se tiče saobraćaja, favorizuje jačanje javnog saobraćaja, čistije i modernije načine prevoza unutar urbanih zona", rekla je stručna saradica za zaštitu okoliša ureda Svjetske banke.

Direktor FHMZ Almir Bijedić: "Imamo nepovoljnu geografiju, imamo klimu kakvu imamo, i siguran sam da i ako sve mjere implementiramo, mi ćemo određeni broj dana imati zagađenje. Tako da ono čemu treba da težimo je da taj broj dana i broj prekoračenja smanjimo da minimum."

Individualna ložišta i dalje najveći problem

Fokus se mora staviti na indivualna ložišta, mišljenja su stručnjaci. Uz dugoročne investicije, naglašavaju da je ključno edukovati građane.

"Ja mislim da su dva puta da se problem riješi. Jedno da se ljudi jednom kampanjom da se ljudi nauče da se efikasnije loši, sa manjim utroškom uglja da se postigne ugodna temperatura. Drugo, da se prema tipovima današnjih peći i ugljeva koji se koriste pokaže koji je način sagorijevanja uglja najbolji", rekao je član Odbora za energiju ANU BiH Aleksandar Knežević.

Iako su geografski položaj i klimatski uslovi u mnogim gradovima otežavajući faktor, zaključak skupa je da samo zajedničke mjere i prelazak na čistiju energiju mogu smanjiti broj dana sa zagađenim vazduhom.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad